Poštovani ljubitelji glazbe!

 

Već se eto, skoro desetljeće i pol u travanjskim i svibanjskim podnevima i večerima, u satima kada našim gradom odjekuju zvona, događa se Festival sv.Marka. Kao da su ti proljetni dani posebno privlačni, pa se u nama javlja potreba za bliskim, dragim prijateljem glazbenikom, s kojim bismo poslije kakva koncerta mogli podijeliti misao o glazbi. Ovih je desetak godina proletjelo u hipu, pa ipak, u pamćenju je ostao sačuvan svaki koncert, svaki glazbenik, ljubitelj glazbe, glazbeno djelo... Te su nam godine pomogle da pojmimo što znači stvaranje festivala, osjetili smo krvotok i težinu ne samo festivalskog dekora, nego i brojnih odgovornih poslova što se kriju ispod izvanjske slike festivala, a valja ih obavljati kako bi se priredbe odvijale na zadovoljstvo svih. Sve mi te misli prolaze umom u ovim trenucima prisjećanja, a ponekad mi se čini da su se tijekom godina neki od tih zadataka počeli izvršavati gotovo automatski, kao sami od sebe. Kao da realnost festivalskog življenja, festivalskih obveza s vremena na vrijeme funkcionira sama po sebi, prepuštajući nam, dragi ljubitelji glazbe, da mislimo o glazbi, a to i jest pravi smisao svake festivalske priredbe.

 

Dakako, i nadalje ćemo se truditi oko stvaranja tankoćutnih spona što povezuju ljude s obje strane festivalske pozornice, izgrađujući upravo glazbom jedinstvene puteve komunikacije. Trajni je smisao toga plemenitog druženja uvijek isti: svijetu umornom za ikakve korjenite duhovne i ljudske promjene pružiti plemeniti trenutak predaha. ˝FESTIVAL SV.MARKA˝ kroz ove godine uspio je održati i nadograđivati zanimljivost i raznovrsnost programa uz sudjelovanje domaćih i inozemnih umjetnika i ansambala, koji privlače sve veću pozornost publike i javnosti , te se tako stavio uz bok relevantnih glazbenih događanja u festivala, ne samo u Zagrebu i Hrvatskoj, nego i na europskoj festivalskoj sceni. Osnovna ideja je muziciranje vrhunskih umjetnika u koncertnim i crkvenim prostorima zagrebačkog Gornjeg i Donjeg grada. Festival tako postaje i festival susreta hrvatske glazbene tradicije sadašnjosti sa europskom i svjetskom glazbenom tradicijom i izvođačkom praksom.

 

Tako možemo davati usporedbu i s glazbenicima ansambala Berlinske Filharmonije koji su u svojim podjelama na dosadašnjim festivalima, imali i tek mlade novo-pridošle članove Berlinske Filharmonije kao i noviju postavu slavnog engleskog ansambla ˝Pro Cantione Antiqua˝, pa gostovanje ansambla ˝Villancico" iz Švedske i ansambla ˝Wien" iz Austrije,njemačkih violončelista Götza Teutscha i Olafa Maningera te ruske violončelistice Tatiane Vasiljeve, poljskog dirigenta Pawela Przytockog, orguljaša Martina Bakera iz Londona , Mareka Stefanskog iz Krakowa i Stefana Kocsisa iz austrijskog Gradišća te crikvenog zbora iz Velikog Borištofa (Gradišće).

 

Isto tako i nastupi hrvatskih glazbenika i ansambala tijekom prvog festivalskog desetljeća su bili vrlo kvalitetni jer je u njima sudjelovalo puno mladih hrvatskih glazbenika kao što su lutnjist Edin Karamazov, ˝Hrvatski Brass Kvintet˝, ˝Pučki pjevači˝ iz Staroga grada na otoku Hvaru, orguljaš i čembalist Pavao Mašić, Zagrebački kvartet, ˝Solisti sv.Marka˝....Tako je Festival počeo poprimati značajke glazbenog događanja s pravom međunarodnom težinom, s idejom jačanja srednjoeuropskog glazbenog ozračja. Uspjeh Festivala sv.Marka je i želja mnogih inozemnih glazbenika da svake godine budu dijelom ovog nadasve posebnog događanja , što nas čini vrlo sretnim. Zahvaljujem svima koji su u ovome festivalu prepoznali vrijednosti što zaslužuju pozornost. Želio bih da u narednim godinama Festival poprimi dodatnu dimenziju, da glazba kroz festivalske programe stigne i do siromašnih, bolesnih, napuštenih....i da u vremenima krize duhovnosti i humanosti u svijetu oživotvori geslo.

 

Želja nam je s ansamblima i solistima poput ˝Seksteta Berlinske Filharmonije˝, ˝Solista sv.Marka", kontratenora Paula Esswooda, ˝Zagrebačkih solista˝, velike mezzosopranistice Marijane Lipovšek, ˝Camerate Berlinske Filharmonije˝, Brandis kvarteta, violista Wilfrieda Strehlea, glasovirista Vladimira Krpana, violinista Guya Braunsteina, Lorenza Nasturice i Daniela Stabrawe, Tria Berlin, Tria Celibidache , Solista Velškog baroknog orkestra , Dubrovačkog gitarističkog tria, Karamazov kvarteta, Okteta Berlinske Filharmonije, Slovenskog komornog zbora, Komornog ansambala ˝Herbert von Karajan" stipendista Berlinske filharmonije, punuditi zagrebačkoj glazbenoj publici, gostima Zagreba, kao i hrvatskoj i inozemnoj kulturnoj javnosti ljepotu i ideju glazbenog komornog muziciranja. Stoga bih vas želio podsjetiti na misao velikoga skladatelja Ludwiga van Beethovena, koja izrijekom govori o komunikaciji među ljudima:

 

Ja imam sve što mi možeš ponuditi.

 

Možeš li mi ponuditi ono što nemam?

 

Ja imam sve - ja imam sebe.

 

Možeš li mi ponuditi ono što nemam, Možeš li mi ponuditi sebe?

 

Zašto smo krenuli u stvaranje "FESTIVALA Sv. MARKA"?

 

Već od 13. stoljeća građani slobodnoga kraljevskog grada Gradeca, imali su svoju župu kojom je tada kao i danas, kao centar vjerskog i društvenog života dominirala gotička crkva sv. Marka. Bilo je to mjesto u kojem su brojni cehovi i građani podizali svoje zavjetne oltare, ispred kojega se trgovalo i oko kojega je tekla žila kucavica poletnoga srednjovjekovnog građanskog naselja. Premještanjem težišta života s Gornjega u Donji grad, Gradec je naizgled zamro. Unatoč današnjoj skrbi Poglavarstva Grada Zagreba oko uređenja dotrajalih pročelja gornjogradskih kuća i davanja sadržaja gornjogradskim prostorima, Saboru i Banskim dvorima, Gornjim gradom danas ponekada vlada ozračje muzejskog prostora. Ponekada, ta je muzejska tišina sretna i lijepa pojava, ipak zvukovi i tonovi života se uvijek uvuku na Gornji grad. Blagdan sv. Marka 25. travnja prije osam stotina godina određen je kao datum gradskog sajma, centralnog godišnjeg događaja u trgovačkom i društvenom životu. Obrtnici i trgovci, kao većinski dio populacije Gornjega grada, činili su srce toga događaja, a on sam bio je osnovica razvoja grada koji će se kasnije razviti u prijestolnicu Hrvatske.

 

Mi kao glazbenici koji već više od 20 godina djelujemo na zagrebačkom Gornjem gradu (i u crkvi sv. Marka) nakon dugog razmišljanja odlučili smo provesti u djelo naum o pravom i punokrvnom oživljavanju nekadašnje atmosfere Gornjega grada i njegove centralne svečanosti. Put kojim to kanimo ostvariti jest Festival sv. Marka čija je okosnica niz koncerata atraktivnih sadržaja i uglednih svjetskih glazbenika, a uz to čitav slijed popratnih događaja (sajam, izložbe, gastronomija, predavanja) koji će Gornji grad zaodjenuti u sjaj i mirise minulih pučkih i koncertnih svečanosti. Uvjereni smo da upravo onaj dio građanstva koji je nekada činio bilo Gornjega grada, Krvavog mosta i Tkalčićeve ulice, može postati pokretačka snaga njegova ponovnog oživljavanja, dati Gradu mjesto koje mu opravdano pripada i prihvatiti časnu odgovornost zauzimanja vlastitog mjesta u njemu. O osnutku "FESTIVALA SV. MARKA " započeli smo razmišljati još u rujnu 1998. godine. Želja nam je bila da "FESTIVAL SV. MARKA" bude tradicionalan i međunarodni događaj. što se i ostvaruje, utemeljen na visokim umjetničkim zahtjevima i želji da na njemu nastupaju inozemni i domaći umjetnici te glazbeni ansambli visoke profesionalnosti i kvalitete.

 

Festival zadrži ideju izvođenja vokalnih glazbenih formi, od ranorenesansnog razdoblja pa sve do izvedbi suvremenih svjetskih i hrvatskih skladatelja. Ideja nam je promocija ne samo solističkih formi, nego i većih glazbenih formi s većim vokalnim i instrumentalnim sastavima.

 

Neven Valent